Održani “7. Dani zdravstvenih karijera u RH” na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – 27. i 28.6.2022.g.

Nakon završetka studija medicine, postoji veliki broj smjerova kojima liječnici mogu krenuti – sve ovisi o njihovim željama, volji i informiranosti. Za informiranost brine Centar za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu (dalje: Centar) našeg Fakulteta koji već sedmu godinu zaredom organizira konferenciju „Dani zdravstvenih karijera u Republici Hrvatskoj“ (ove godine je održana u hibridnom obliku).

Prostore dekanata Medicinskog fakulteta 27. i 28. lipnja 2022.g. okupirali su studenti, liječnici i zdravstveni djelatnici iz cijele Hrvatske. Sveobuhvatni program okupio je liječnike najrazličitijih životnih puteva, redom zaljubljenike u svoje karijere, koji su nas kroz panel rasprave upoznali sa širokim spektrom mogućnosti diplomiranog doktora medicine. Govorili su o različitim aspektima i prednostima svojih zanimanja, ali i o izazovima s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Bilo je riječi o posebnostima rada na različitim razinama zdravstvene zaštite, o poduzetništvu i znanosti u medicini, korištenju društvenih mreža iz perspektive zdravstvenih profesionalaca, radu liječnika u manjim mjestima i na otoku, o mogućnostima za dodatni rad liječnika te o tome što se događa ako shvatite da ste pogriješili prilikom izbora specijalizacije.

Dr. sc. Danko Relić, predstojnik Centra te idejni začetnik konferencije otvorio je istu prigodnim pozdravnim govorom. Potom su se prisutnima obratili prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prodekan za međunarodnu suradnju Fakulteta, Marija Rogoznica, dr. med. u ime Hrvatske liječničke komore, prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilište u Zagrebu te prof. dr. sc. Silvio Bašić, državni tajnik Ministarstva zdravstva RH.

Veliku pažnju privukla je panel rasprava posvećena radu liječnika pod nadzorom kao tranzitornog perioda za buduće liječnike specijaliste. Predstavnica Ministarstva zdravstva gđa. Marija Pederin, dipl. iur. objasnila je kontekst uvođenja rada liječnika pod nadzorom, a gđa. Majda Ivandić, dipl. iur. iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje upoznala je sve s operativnom funkcionalnosti rada po nadzorom te postupku prijave. Marija Rogoznica, dr. med. iz Povjerenstva za mlade liječnike HLK prezentirala je rezultate upitnika o zadovoljstvu i kvaliteti rada pod nadzorom koja je pokazala da su liječnici u protekle 3 godine načelno zadovoljni ovim oblikom rada te da ga ocjenjuju s prosječnom ocjenom 3 (dobar). Predstavnica Hrvatskog društva mladih liječnika HLZa Ivana Bureš Valentić, dr. med. istaknula je da je pozitivna strana ovog oblika rada povećanje financijskih mogućnosti liječnika, ali je  problematizirala pomanjkanje strukture i jasno definiranog mentorstva prema liječnicima koji rade pod nadzorom te da su posljedično velikom riziku izloženi i pacijenti i sam liječnik.

U panelu su sudjelovali i prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora koji je istaknuo kako je potrebno poticati mlade liječnika na rad pod nadzorom kako bi osjetili što je to pravi klinički rad te prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prodekan za međunarodnu suradnju našeg Fakulteta koji je istaknu da je problema praktičnih kompetencija u zdravstvu nije tipičan samo za Hrvatsku, nego za brojne zemlje diljem svijeta. Marin Boban, predstavnik studenata završne godine studija medicine istaknuo je da je najveći problem prilikom prijavljivanja za rad pod nadzorom neizvjesnost hoće li ga uopće dobiti tako da većina studenta/liječnika razmišlja da je možda bolje raditi izvanbolničku hitnu.

Na uvjerljivo najposjećenijoj panel raspravi „Znanost i poduzetništvo u medicini“ impresivna izlaganja održali su prof. dr. sc. Stjepan Orešković, pročelnik Katedre za medicinsku sociologiju i ekonomiku zdravstva našeg Fakulteta, g. Ognjen Bagatin, MBA, direktor i vlasnik poliklinike Sinteza, g. Igor Čičak iz Provectus Capital Partners te g. Tomislav Vračić iz Microsoft Hrvatska. Važne poruke s vrlo zanimljive rasprave mogle bi se sažeti u tome da je potrebno više predavača iz poduzetništva na svim razinama studija te da je neophodno poticati stjecanje znanja izvan onog propisanog “institucionalnog“ koje je propisano kurikulima.

U panelu „Budi i ti liječnik Hrvatske vojske“ liječnici – predstavnici Ministarstva obrane RH dr. sc. Lucija Svetina, dr. sc. Ivan Domagoj Drmić te Danijela Vrhovski, dr. med. predstavili su sve odgovornosti, ali i pogodnosti koje idu s radom liječnika u oružanim snagama RH. Detaljnije o tome možete pronaći na web stranici https://www.morh.hr/vojni-lijecnici/.

Jako zanimljiva panel rasprava održana je na temu korištenja društvenih mreža od strane zdravstvenih djelatnika. Prof. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, voditeljica HRZZ projekta „Opasnosti i prednosti društvenih mreža: e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika“ održala je uvodno izlaganje na kojem je predstavila impresivne rezultate do sada ostvarene u projektu te ukazala na nedvosmislenu važnost donošenja smjernica za korištenje društvenih mreža u zdravstvu. Dr. sc. Kristijan Sedak, magistar komunikologije s Hrvatskog katoličkog sveučilišta obradio je i prezentirao navedenu temu iz svog ugla, a Natko Beck, najpoznatiji liječnik influencer u Hrvatskoj podijelio je s prisutnima svoja brojna ugodna, ali i neka neugodna iskustva od kada je počeo aktivno koristiti društvene mreže u svrhu promocije zdravlja i prevencije bolesti.

Drugi dan konferencije otvoren je temom dodatne mogućnost za rad liječnika u RH. Dr. sc. Pero Hrabač iz Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku našeg Fakulteta govorio je o mogućnostima rada u farmaceutskoj industriji. Tomislav Vlahović, dr. med., liječnik hrvatske nogometne reprezentacije te doping kontrolor pri UEFA-i predstavio je jedan aspekt mogućnosti za rad liječnika u sportu. Maksimilijan Mrak, dr. med. obavlja dosta različitih dužnosti koje mogu obavljati liječnici – kao predavač u školama, vanjski suradnik hitne medicinske pomoći, mrtvozornik o čemu je upoznao sudionike konferencije.

U Hrvatskoj danas imamo 50 različitih specijalističkih programa za doktore medicine. Neki znaju od rođenja što žele biti kad odrastu, neki to shvaćaju vremenom, a neki ni nakon izbora nisu sigurni je li to bio pravi izbor. U današnjem svijetu smo izloženi upornom isticanju uspjeha, dobrih izbora, savršenosti i nepogrešivosti stoga je bila iznimna čast poslušati kolegicama i kolegama koji su se po izboru specijalizacije predomislili te odlučili nakon nekog vremena krenuti drugim putem. U panel raspravi „Pogriješio sam pri odabiru specijalizacije, što sad?“ sudjelovali su Antonio Klemenčić, dr.med., Maksmilijan Mrak, dr.med., Maja Sabljar, dr.med. te Adam Vrbanić, dr.med.

U završnoj panel raspravi je Antonio Kobaš dr.med., podijelio svoje iskustvo rada u manjim sredinama diljem Zagrebačke županije, a Josip Lelas, dr.med. je s prisutnima podijelio svoje iskustvo rada na otoku Mljetu.

Različite aktualne teme zainteresirale su brojne posjetitelje koji su svaku raspravu završili brojnim pitanjima za izlagače i u ugodnoj se atmosferi informirali o širokom rasponu zdravstvenih karijera koje mogu ostvariti u Hrvatskoj.

Snimke svih spomenutih predavanja i panel rasprava uskoro će biti dostupne su na službenom webu konferencije: dzk.mef.hr.