[PANEL RASPRAVA / INTERVJU] Koronavirus i potres – što znače za studente Medicinskog fakulteta?

U utorak, 26. svibnja na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, održana je panel rasprava pod nazivom ‘’Koronavirus i potres – što oni znače za studente Medicinskog fakulteta?’’. Ovaj panel je svojevrsni intervju s Upravom fakulteta na čelu s dekanom Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Marijanom Klaricom, a nastala je na inicijativu Uprave fakulteta, Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu (CPZ) s ciljem davanja točnih i provjerenih informacija svim studentima Medicinskog fakulteta koji su nakon situacije s pandemijom koronavirusa i potresom zabrinuti za kvalitetan nastavak studija.

Panel je održan u sklopu 5. Dana zdravstvenih karijera, događaju kojemu je već 5 godina zaredom cilj informirati studente o tome što ih očekuje u budućnosti, a ove godine, s obzirom na izvanrednu situaciju, studentima su potrebne informacije o tome kako trenutno funkcionira rad na fakultetu, koji su kratkoročni, a koji dugoročni planovi te na taj način pružiti dozu sigurnosti u ovim nesigurnim vremenima. Studenti svih studija poslali su brojna pitanja na koja je Uprava fakulteta kroz ovaj panel nastojala odgovoriti.

Dekan, prof.dr.sc. Marijan Klarica, na pitanje kakvo je stanje zgrada nakon potresa te hoće li se nastava i ispiti održavati na Medicinskom fakultetu ili u objektima drugih fakulteta je rekao kako su se u zadnjih dva mjeseca sanirali svi krovovi kako bi spriječili oštećenje zgrada od vremenskih nepogoda, što bi moglo biti gore od samog potresa.

‘’U zgradama koje su uporabljive angažirali smo građevinske firme kako bi se prostor uredio, prvenstveno u zgradama koje su neophodne za funkcioniranje zdravstvenog sustava – primjerice sudska medicina, patologija, magnet na HIIM-u itd. Sačuvali smo skupu opremu, spašavali smo zbirke koje su se stvarale stotinama godina, a bitne su za edukaciju i znanost.’’

Tijekom ljeta se očekuje da će nekoliko zgrada biti ponovno u funkciji, a sanirani objekti će biti aktivirani čim će to biti moguće. ‘’Prvo će se sanirati Šalata 3b gdje su velike dvorane, knjižnica. To bi trebalo do rujna biti gotovo. Referada i ostale službe će biti u zgradi Šalata 2’’, kazao je Klarica.

Dekan Medicinskog fakulteta također navodi kako je fakultet preventivno nakon potresa tražio i dobio dopuštenje za održavanje nastave od Instituta Ruđer Bošković i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti na Jordanovcu koji imaju novije zgrade s velikim nastavnim kapacitetima, no ističe kako se nada to ipak neće biti potrebno te da će se nastava od jeseni opet moći organizirati na Medicinskom fakultetu: ‘’Nadamo se da će se uspjeti sanirati Šalata 3b i Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar. Prema nalazu statičara one trebaju hitnu sanaciju, ali bi se  ona mogla završiti tijekom ljeta. ’’

Završetak nastave – online

Dekan Klarica je najavio kako će se ove akademske godine većina nastave završiti online te je zamolio studente da na internetskim stranicama fakulteta i LMS-u prate obavijesti o nastavi.

Klinička nastava

‘’Što se tiče kliničke nastave – dane su upute pročelnicima da se kliničke vježbe organiziraju u grupama od maksimalno dvoje studenata, da se nastava odvije u najkraćem mogućem roku – uz prisustvo mentora i pacijenata. Tome naravno mora prethoditi obavijest ministra zdravstva i Nacionalnog stožera kojom ćemo dobiti dopuštenje za taj oblik nastave’’, istaknuo je Klarica.

Reorganizacija odvijanja nastave

S obzirom na to da postoje oštećenja na zavodima na kojima se odvijaju temeljne medicinske znanosti, Klarica navodi kako će doći  do reorganizacije prostora i načina odvijanja nastave, ali iskazuje nadu da će se od jeseni nastava ipak odvijati po planu i programu.

Sredstva za rad studentskih sekcija i udruga

Dekan Klarica je na pitanje hoće li biti osigurana sredstva za aktivnosti studentskih sekcija i udruga pozvao studentske sekcije i udruge koje ove godine nisu uspjeli izvršiti svoje programe da kontaktiraju nastavnike koji su zaduženi za njihovu suradnju kako bi se vidjelo koliko je sredstava preostalo. ‘’Ne bih nikako želio da njihov rad stane te ćemo nastojati i dalje financirati sve ono što je bitno studentima i nama. Trenutno trošimo vlastita sredstva za sanaciju objekata, ali nadamo se da će se to refundirati od sredstava za sanaciju potresa i da ćemo nakon toga normalno moći funkcionirati što se tiče bilo kojeg oblika rada na fakultetu’’, istaknuo je.

Što je s ljetnom stručnom praksom? Hoće li ona biti obavezna i ove godine obzirom na epidemiološku situaciju?

Prodekan za diplomsku nastavu, prof. dr. sc. Sven Seiwerth, u tome ne vidi veliki problem budući da je stručna praksa aktivnost koju studenti mogu obavljati tijekom cijele godine stoga se može odraditi i kasnije. No, rekao je kako će se pokušati vidjeti koliko je studenata to uspjelo do sada obaviti te, ovisno o tom podatku, u idućih nekoliko tjedana će dati jasnije upute.

Hoće li od 1. lipnja početi praktična nastava na svim godinama?

‘’Ta odluka koja je donesena odnosi se samo na kliničku nastavu koja je neophodna za završetak kolegija. Neki oblici praktične nastave su promijenjeni u online oblik, ali kontakt s pacijentom se mora održati. Generalno pravilo je da će grupe studenata biti maksimalno do dva studenta tako da će se vjerojatno takva nastava produljiti tijekom ljeta, možda čak i dio jeseni’’, kazao je prof.dr.sc. Sven Seiwerth.

Dekan Klarica je potom upozorio studente: ‘’Treba shvatiti da više ništa nije isto. Nastavna godina će se završiti bitno drugačije nego što je planirano. Probat ćemo organizirati praktičnu nastavu što bolje možemo u ovim uvjetima, bit će i veći broj ispitnih rokova da olakšamo savladavanje i polaganje ispita u ovoj godini. Za očekivati je da će biti tijekom ljeta. Nemojmo sada razmišljati kad ćemo imati ljetne praznike, nego da sada učimo i polažemo predmete na što ranijim ljetnim rokovima.’’

Planira li se ukidanje testiranja indeksa? Kako će izgledati upis u višu godinu studija?

Seiwerth ističe kako se poštuje naputak da se sve što se može obaviti online tako i obavlja: ‘’Testiranje i skupljanje potpisa u indeks je ukinuto. Svi podaci koji su potrebni za testiranje izvadit će se iz naših informatičkih sustava te će ta potvrda biti zalijepljena u indeks kao dokaz o obavljenoj nastavi.’’

Hoće li nastava na nekim predmetima ostati zauvijek online?

Prof.dr.sc. Sven Seiwerth navodi kako, baš kao i dekan, vjeruje da se neke stvari nikada neće vratiti na staro. Smatra kako će se neki oblici nastave će se vjerojatno razvijati u online obliku dok će se neki  sigurno vratiti na staro jer jedan dio medicine nije moguće podučavati bez fizičkog kontakta.

Klarica dodaje kako je LMS obogaćen nastavnim sadržajem te će se još nadopunjavati tijekom sljedećeg perioda: ‘’Mi ćemo nastojati da se nastava vrati u normalan oblik, a LMS da bude nadopuna.’’

Prof.dr.sc. Kujundžić Tiljak istaknula je kako je nastava na Poslijediplomskom specijalističkom studiju, na predmetu Opće kompetencije u određenim segmentima bila i bolje odrađena online jer neki kolege zbog kliničkih obaveza često nisu mogli prisustvovati standardnom obliku nastave: ‘’Vezano za predmet Opće kompetencije – mi smo već drugi turnus od 40-tak ljudi odradili online, čak i ispit je bio online te su svi bili zadovoljni.’’

Studenti slabo ulaze u LMS sustav

Na pitanje hoće li se javno objaviti evaluacija online nastave u ovom periodu Klarica ističe kako je njima teško vidjeti koliko studenti prate tu nastavu, ali bi voljeli čuti povratnu informaciju. Iznenađen je, navodi, bio činjenicom da dobar postotak studenata nije uopće ušao u sustav ili je ulazio vrlo malo: ‘’Koliko god mi nešto dobro napravili nikada nećemo sve moći zadovoljiti.’’

Tijekom potresa nisu uništeni serveri pa se online oblik nastave i LMS sustav može održavati, a uloženo je, kaže Klarica, preko milijun kuna da studenti mogu istovremeno pristupati sadržajima na LMS-u te je uloženo u nabavu licenci za druge platforme radi što bolje komunikacije.

‘’Sada u situaciji kada je zaista mnogo ulaganja potrebno u fakultet mi smo time pokazali da nećemo štedjeti na održavanju nastave’’, kazao je Klarica.

Seiwerth navodi kako svaka 2 tjedna dobivaju kvantitativno izvješće – koliko novih materijala je stavljeno.

‘’Mi trenutno možemo pratiti samo LMS, ali koriste se mnoge druge platforme za organizaciju interaktivne nastave te je teško sve to pratiti i analizirati uspješnost’’, kazao je.

Studenti koji nisu zadovoljni nastavom i dalje mogu ispuniti službenu anketu na internetskim stranicama fakulteta, rekao je u obraćanju predsjednik Studentskog zbora Marin Boban, a osim ispunjavanjem službene ankete, studenti se mogu obratiti i predstavnicima godina, pročelnicima katedri i prodekanu za nastavu. Prof.dr.sc. Jasna Lovrić istaknula je kako se na taj način dosta situacija uspjelo razriješiti.

Hoće li biti nešto drugačije vezano za izvedbu i održavanje izbornih predmeta i TZK?

Seiwerth je odgovorio kako se izborni predmeti održavaju online kao i ostali oblici nastave, dok se TZK radi u obliku seminarskih radova te trenutno nemaju fizičku nastavu. ‘’Nastava TZK za ovu godinu će morati biti priznata kao da je odrađena’’, zaključio je.

Marin Boban pozvao je studente na strpljenje i razumijevanje. ‘’Postoje određeni dijelovi nastave koji ne funkcioniraju u ovim uvjetima. Znamo da i u normalnim uvjetima postoje dijelovi nastave koji se iz raznih razloga ne održavaju. Ipak moram reći da se većina nastave održava te moram reći da nastava na klinici funkcionira. Na trećoj godini su problemi, ali ih rješavamo. Svaki tjedan razgovaramo o tim problemima i rješavamo ih. Napravljen je pravilnik za ispite kakvih nema na Sveučilištu. Ukinuti su pismeni ispiti na većini predmeta. Prag upisa u višu godinu je postavljen na 45 ECTS-a, također prvi na Sveučilištu. Povećan je broj rokova i vjerojatno će se još povećavati. Testiranje indeksa i skupljanje potpisa je ukinuto. Znam da je puno frustracije, ali mislim da se mora shvatiti da ove mjere koje su kod nas uvedene su rijetko gdje uvedene.’’

Studij sestrinstva

Natječaj za novi studij sestrinstva bit će krajem srpnja te se uvjeti nisu mijenjali u odnosu na ranije godine. Kao i prošle godine kvote su 20 redovitih i 30 izvanrednih studenata. Nastava se privodi kraju online, većina predmeta je već odslušana i položena. Definirani su ispitni rokovi. Polaznici druge godine studija su definirali i teme diplomskih radova. Od 1.6. vjerojatno će moći braniti pred povjerenstvom kao i prije, a ako se epidemiološka situacija promijeni i to će se morati održati online.

Poslijediplomski studiji

Prof.dr.sc. Drago Batinić je na pitanje kada će se raspisati natječaji za poslijediplomski doktorski studij rekao kako će se to definirati u srpnju, na sjednici dekanskog kolegija. Kvota će kao i prije biti 50 studenata:  ‘’Vidjet ćemo za strance obzirom na epidemiološku situaciju. I dalje će biti razgovor, po potrebi online. Nastava bi trebala započeti u studenome.“

Javne rasprave i obrane disertacija

Što se tiče javnih rasprava i obrana disertacija Batinić je kazao kako su se i one održavale online zadnja 2 mjeseca. Ističe kako ima zaostataka,  ali se nada kako će se sve uspjeti završiti do kraja listopada. Što se tiče zadovoljstva online oblikom rasprava, prof. dr. sc. Kujundžić Tiljak kaže kako su i profesori i kandidati bili jako zadovoljni dosadašnjim odvijanjem online rasprava.

Poslijediplomski specijalistički studiji

Na pitanje hoće li se sljedeće godine održavati poslijediplomski specijalistički studiji,

Batinić je rekao da su od voditelja studija, kao i svake godine, tražili upit postoji li potreba za raspisivanjem određenog studija u sljedećoj akademskoj godini. ‘’Kada dobijemo odgovore vidjet ćemo, najvjerojatnije u srpnju, koliko će takvih studija ići u idućoj akademskoj  godini. Rok za prijavu će biti nešto dulji nego za doktorske studije’’, kazao je Batinić te naglasio kako su puno fleksibilniji što se tiče održavanja tog studija budući da su to većinom manje grupe.